Međunarodna pesnička manifestacija održana juče na Čegru: Među njima i pesnici iz opštine Doljevac

Međunarodna pesnička manifestacija “Sinđelićeve čegarske vatre” održana je juče, 31. maja, u spomen-parku Čegar u Nišu, 33. po redu, a u čast 214. godišnjice bitke na Čegru. Državnoj ceremoniji obeležavanja godišnjice bitke prisustvovala je visoka delegacija koju su predvodili ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković, državni sekretar Zoran Antić, rukovodstvo Grada Niša i gradonačelnica Dragana Sotirovski.

Svečana ceremonija

Posle parastosa čegarskim junacima koji su služili sveštenici Eparhije niške i vladika Arsenije, vence na spomenik položili su, u ime Republike ministar Selaković, u ime grada gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski, predsednica Gradske opštine Pantelej Nataša Stanković, predstavnici Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnjih poslova, udruženja i organizacija koje neguju tradicije oslobodilačkih ratova.

Pesnici, čije su se pesme našle u Zborniku koji izdaje Udruženja književnika “Branko Miljković” iz Niša, položili su cveće u spomen-kompleksu Čegar, a onda su, pred prisutnima, recitovali stihove.

Organizatori iz Udruženja književnika “Branko Miljković” istakli su da su juče stigli pesnici iz skoro svih gradova Srbije, iz država u okruženju, ali i celog sveta.

U objavljenom 33. Zborniku pored pisaca iz naše zemlje, Austrije, Kanade, Švajcarske, Francuske, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Slovenije…. našli su se i autori iz opštine Doljevac.

Objavljene su pesme Olivere Nosov-Olje, Zorana Ilića iz Kočana i Slovenke Trajković iz Malošišta.

Olivera Nosov- Olja dobro je poznata ovdašnjoj čitalačkoj publici i do sada je izdala sedam knjiga i višestruko nagrađivana. Održala je brojne promocije svog stvaralaštva u Doljevcu. Izdala je šest zbirki poezije i jedan roman, a njena dela prevedena su na ruski, albanski, nemački i holandski jezik. Olja Nosov radi kao supervizor u Centru za socijalni rad u Doljevcu i pored pisane reči, ovdašnja javnost je poznaje i po novinarskom radu.

  • Moje pesme godinama unazad se nalaze u Zborniku koji izlazi u čast godišnjice bitke na Čegru. Tokom jučerašnjeg dana prisustvovali smo divnoj ceremoniji, a kasnije su pisci recitovali svoje stihove, a zbog lošeg vremena, odnosno kiše, prednost su imali gosti koji su došli iz drugih država. Udruženje „Branko Miljković“ iz Niša, čiji sam član, kao i svake godine organizuje Međunarodnu pesničku manifestaciju “Sinđelićeve čegarske vatre” da se ime i delo Stevana Sinđelića ne zaboravi, a ujedno i okupi pesnike iz celog sveta i stihovima odamo čast palim junacima – dodaje Olivera Nosov.

I pesme Zorana Ilića iz Kočana, po drugu put, objavljene su u zborci poezije „Sinđelićeve čegarske vatre“.

  • Ovo je drugi put da je moje stvaralaštvo bude odabrano i objavljeno u Zborniku. Pored toga što se bavim muzikom, pišem i poeziju i ponosan sam što su se moje pesme našle i u dva zbornika u Makedoniji. Jedna pesma je objavljena u Ohridskom zborniku, a druga u Prilepskom- kaže Zoran Ilić iz Kočana.

Slovenka Trajković iz Malošišta ne krije oduševljenje što se njeno ime našlo rame uz rame sa poznatim piscima iz zemlje i sveta.

  • Prvi put sam poslala moj pesnički rad i veoma mi je drago da je odabran i objavljen u Zborniku. Godinama unazad pišem pesme, imam preko 400, ali do sada nigde nisu objavljene. Ovo su moji prvi koraci ka pesničkom svetu i nadam se da će i ubuduće bar po neka moja pesma biti objavljena u nekom Zborniku, da će biti prepoznat moj trud i talenat. Velika mi je želja da objavim zbirku poezije, jer pišem i dečje pesme i pesme o prirodi.- kaže Slovenka Trajković iz Malošišta.

Pesnici su nakon manifestacije obišli Ćele-kulu.

Podsetimo, boj na Čegru se odigrao 31. maja 1809. godine i predstavlja jedan od najtragičnijih oružanih sukoba u čitavom razdoblju Prvog srpskog ustanka.

U tom boju se svojim junaštvom istakao resavski vojvoda Stevan Sinđelić koji je, pošto sa ustanicima nije mogao da pobedi brojno jače turske snage, pucao iz pištolja u burad s barutom. Nastradali su tada svi srpski vojnici i mnogo Turaka, a da bi zastrašio Srbe, turski paša je u znak osvete naredio da se od lobanja palih srpskih ustanika sagradi Ćele-kula u koju su uzidane 952 lobanje i koja danas stoji kao simbol borbe Srba za nezavisnost.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *