Ovo ne sme da se zaboravi : 21. oktobar – dan kada se dogodio masakr u Kragujevcu

Na današnji dan – 21. oktobra 1941. godine u izvršen je jedan od najteženih  zločina u Kragujevcu, u Šumaricama.  Okupatori, u znak odmazde, streljali su 2 796 građana Kragujevca i okolnih sela, među kojima je bilo i 300 đaka i profesora Prve kragujevačke gimnazije.

Nemci su izveli 2.301 osobu pred streljački stroj kod Centralnog groblja srpske vojske iz 1914. i 1915. u Šumaricama. Streljanje je počelo u 7 časova ujutro. Prvu grupu ljudi odveli su do Sušičkog potoka gde ih je čekala grupa od 30 do 50 Nemaca. Civile su poređali u četiri reda, a u svakom je bilo po 50 ljudi. Nakon streljanja Nemci su pištoljem ubijali one koji su ostali ranjeni.

Iz baraka su odvođene grupe od po 100 ljudi na gubilište. Do 2 časa po podne završeno je streljanje. Likvidirali su 2.272 osobe dok su 29 lica preživela streljanje.

Među streljanim je bilo 217 maloletnih lica – od čega iznad 15 godina starosti, 60 učenika gimnazije i 134 maloletnika koji nisu išli u školu, kao i 23 dece ispod 15 godina starosti uglavnom romske nacionalnosti.

Nemačka komanda je namerno izabrala za streljanje blage padine pored Erdoglijskog i Sušičkog potoka. Blage padine su vojnicima pružale dobar pogled na sve civile koje su streljali, i oni nisu mogli neopaženo da pobegnu. Neke grupe su stavljali na brežuljak, a oni stajali u podnožju, druge su pak stajale pored potoka, a vojnici na uzvišenju.

Broj streljanih u Kragujevcu decenijama unazad bio je predmet sporenja i sukoba. Danas se najčešće barata brojem od približno 2800 ljudi. Do pre samo nekoliko godina opšteprihvaćen broj bio je 7000. Verovanje da je preuveličan broj streljanih posledica komunističke propagande, kako bi se time pojačala dramatika šumaričke tragedije, pogrešno je iz više, istorijskim dokumentima potkrepljenih razloga.

U izveštajima majora Keniga pominje se broj od 2300. Istog dana kada se streljanje dogodilo, paroh stare crkve Dragoslav Veličković, na margini Mineja za oktobar, zapisao je: “Na današnji dan Nemci su streljali oko 7000 građana Kragujevca.” U listu “Borba” od 15. novembra 1941. izašao je tekst sa naslovom “Hitlerovci i Nedićevci poubijali 5000 ljudi i žena u Kragujevcu”. Četnički izvori tog doba variraju u procenama između 5000 i 12.000, a najčešće se pominje broj od 6000. U julu 1947. godine, pred Savezničkim vojnim sudom broj 5 u Nirnbergu, svedok Živojin Jovanović izjavio je da je u Kragujevcu streljano 7000 ljudi, te da je to zaključio na osnovu broja crnih barjaka na kućama u Kragujevcu i broja panaija donetih u crkvu.

Međutim, Savezničkom vojnom sudu dostavljeni su i izveštaji Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, a ovi izveštaji sadrže svedočanstva za 2324 streljanih, od čega za 1706 postoje originalne prijave članova porodica. Uz, po svemu sudeći, mit o 7000 streljanih, najčešće se pominje i onaj o 300 đaka kragujevačke gimnazije i petnaestoro dece od 8 do 11 godina. Prema podacima iz arhive Spomen-muzeja “21. oktobra”, streljano je 40 dece (37 u Kragujevcu i troje u selima) uzrasta od 11 do 15 godina i 261 mladić srednjoškolskog uzrasta (rođeni od 1922. do 1925. godine), a bili su učenici Prve i Druge gimnazije, Učiteljske, Građanske, Vojno-tehničke i Zanatlijske škole, ali i radnici i zemljoradnici. Njima treba dodati i još 16 momaka starijih od 19 godina koji su još uvek bili učenici.

Među četrdesetoro streljane dece sigurno se nalaze i mali Romi, čistači cipela. Međutim, ko su tačno bili i koliko je uopšte streljanih Roma, nije moguće utvrditi, jer nose ista imena i prezimena kao sugrađani srpske nacionalnosti. Prema podacima Staniše Brkića, istoričara i muzejskog savetnika u Spomen-muzeju “21. oktobar”, romske organizacije iz Kragujevca ulažu napore da utvrde broj streljanih Roma, ali zbog šturih podataka sve procene ostaju tek pretpostavke i naslućivanja.

Prema do sada prikupljenim podacima, u Kragujevcu i okolnim selima streljana je 2381 osoba, 2355 muškaraca i 26 žena. Podaci o streljanima prikupljaju se i dan-danas, te se još uvek događa da pojedina imena budu uklonjena sa spiska, a nova pridodata.

U spomen na žrtve streljanja čitav prostor Šumarica je pretvoren u spomen-park. Memorijalni kompleks obuhvata površinu od 352 hektara, a oko njega vodi kružni put dužine 7 kilometara koji ide ka dolinama Erdoglijskog i Sušičkog potoka gde su se streljanja i odvijala. U okviru kompleksa nalazi se 10 spomenika (iako je prvobitno planirano da ih bude 30) podignutih na humkama streljanih.

Izvor : nationalgeographic.rs/FOTO: Shutterstock

 

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *